Arhiva biljaka
kućne biljke

aglaonema
africka ljubica
amarilis
asparagus
aspidistra
azaleja
begonija cvatuća
begonija rex
benjamin
bozicni kaktus
bozicna zvijezda
brsljan
ciklama
cinerarija senecio
ciperus
difenbahija
dracena
ehmeja
fikus
gardenija
gloksinija
guzmanija
hibiskus
hoja
kalanhoa
kamenika
klivija
klorofit
kopriva
kristov trn
kroton
kućna sreća
medinila
monstera
nolina
paprat
papucica
pileja
scindapsus
singonij
sobna palma
sobni puzavac
solanum
spatifil
šeflera
tustika


biljke za balkon, vrt, kamenjar...

ageratum
alisum
amarilis
bakopa
begonija cvatuća
bergenija
bugenvilija
celozija
cinerarija maritima
cinija
dalija
digitalis
dragoljub
đurđica
erika
floks
frezija
fuksija
gazanija
gladiola
gospodinova kruna
hibiskus
hortenzija
iberis
jaglac
jastučac
kadifica
kalanhoa
kana
karanfil
kopriva
krizantema
krunica
kukurijek
lijepa kata
lisnati kaktus
lobelija
ljiljan
macuhica
narcis
neven
oleander
pasiflora
pelargonija
petunija
plumbago
potočnica
presličica
prkos
ranunkul
rododendron
rožac
rudbekija
salvija
slamnati cvijet
srdašce
srebrenka
streptokarpus
suncokret
šafran
tratincica
tulipan
ukrasna paprika
ukrasni luk
uresnica
verbena
vinka
vodenika
vučjak
zijevalica
zumbul

vodene biljke

lopoč







© cvjetak 2005.-2008.

Cvjetak mali

31.03.2006., petak

Hoja, voštani cvijet (lat. Hoya carnosa)

hoja Ova sobna biljka penjačica dobila je ime po engleskom vrtlaru.
Ima mesnate zelene zimzelene, jajaste listove, duge 5-8 cm i bijele zvjezdaste cvjetove s crvenom pjegom u sredini koji rastu u gustim cvatovima. Cvjetovi imaju blag miris i tokom cvatnje ispuštaju tekućinu sličnu medu. Doba cvatnje počinje početkom lipnja i traje do jeseni.
Svakako joj se mora osigurati potporanj oko kojeg će se vezati kako bi mogla rasti. Tokom godine naraste i do pola metra.
Ne smije joj se mjenjati položaj i okretati je pogotovo u doba kad je puna pupova i cvjetova jer će ih odbaciti. Svakako izbjegavati propuh.
Tokom rasta treba je smjestiti na svijetlo mjesto, a neće joj škoditi niti sat-dva jutarnjeg ili večernjeg sunca (istočni ili zapadni prozor, bolje zapadni), a u doba mirovanja smjestiti je u hladniju prostoriju (oko 10 stupnjeva).
Zalijevati umjereno s tim da se između zalijevanja pusti da se kompost malo osuši tokom ljeta, a zimi jednom u dva tjedna. U loncu napraviti dobru drenažu i po mogućnosti zasaditi je u zemljani, a ne plastični lonac.
Prihraniti je tokom rasta svaka 3 tjedna.
Nemojte često presađivati starije biljke, jer najvjerojatnije će izostati cvatnja slijedeće godine. Općenito biljka počinje cvjetati tek kada je stara 2-3 godine.
Nikako nemojte otkidati cvjetne stapke nakon što cvjetovi uvenu, jer na tim istim će se slijedeće godine ponovo pojaviti cvjetovi.
Razmnožava se u proljeće reznicama dugim 8-10 centimetara, (neka imaju i dio koji je odrvenio) koje možete staviti u vodu pa kad potjeraju korijenčiće presadite u kompost koji bi trebao biti mješavina pjeska , mulja i ilovastog tla.

- 19:54 - Komentari (7) - Isprintaj - #

29.03.2006., srijeda

Gospodinova kruna, pasiflora (lat. Passiflora)

pasiflora To je biljka penjačica koja tokom ljeta cvate zanimljivim cvijetom. Još u 18. stoljeću kada su je pronašli misionari u tropskoj Južnoj Americi smatrali su da cvijet simbolizira raspeće. Pet peludnica predstavlja 5 Kristovih rana, trodjelni tučak 3 čavla, a niti oko prašnika krunu.
Ima više vrsta, a za uzgajanje u kući povoljna je jedino Passiflora caeruela. Ostale pasiflore drže se vani, a u krajevima s blažom klimom prezimiti će bez problema i na otvorenom jer one su žilave i dugotrajne biljke. Tokom godine mogu potjerati izdanke duge i do nekoliko metara. Treba ih smjestiti na mjesto gdje će imati dovoljno sunca, najbolje negdje u zavjetrinu. Tokom cijelog ljeta javljaju se cvjetovi no ako je ljeto kišno ili s malo sunca cvatnja može izostati.
U doba rasta potrebno ju je svakodnevno zalijevati, a tokom zime dok miruje biti će dovoljno i jednom tjedno.
Potrebno ju je svaka dva tjedna u doba intezivnog rasta prihraniti.
Svakako je držite u loncu i nemojte je presađivati svake godine jer bolje cvate ako joj je korijen sputan. Možete lonac i ukopati u zemlju, a kad temperature padnu ispod 6 stupnjeva trebalo bi je iskopati i smjestiti na mjesto gdje će prezimiti ako ste u krajevima gdje su zime jake.
Početkom proljeća potrebno je dobro prikratiti stare izboje. Pustite na biljci 7-8 oka, bolje će se granati, rasti i cvjetati.
Razmnožava se najjednostavnije odjelivanjem mladih izdanaka koji već imaju i svoj korijen tokom svibnja ili lipnja. Nova biljka lako se može dobiti i iz reznice. Uzme se reznica mladog izdanka od oko 15 centimetara i zabode u mješavinu komposta i pjeska, stavi na zračno, toplo i sjenovito mjesto.
Pasiflori je svakako potreban potporanj, štap, ljestvice ili brajde koje će joj omogućiti lijep rast.

- 18:45 - Komentari (7) - Isprintaj - #

26.03.2006., nedjelja

Klivija (lat. Clivia)

klivija Klivije potječu iz južne Afrike. Njezini listovi izgledaju kao vodoskok koji izbija iz vaze. Remenasti, u parovima, simetrično izrastaju iz zadebljanog mesnatog korijena. Lišće je stalno zeleno, a u proljeće izrasta stapka koja može biti visoka i do 80 centimetara na kojoj se javljaju trubasti cvjetovi koji mogu biti bijeli, narančasti, crveni, ili prugasti.
Potrebno joj je mnogo svijetla no ne trpi sunce. Općenito bolje uspjeva na sjevernoj ili istočnoj strani (mnogo svijetla, može samo jutarnje slabo sunce). Ne voli se seliti s mjesta na mjesto. Prezimljavanje pri temperaturi oko 8-12 stupnjeva, a kad se počnu javljati pupovi povisiti na 15-18 stupnjeva kako bi se cvijetna stapka i cvijet mogli do kraja razviti.
Najčešća greška u uzgoju je zalijevanje, ne voli puno vode. Dok miruje održavati je jedva vlažnom, zaliti tek svakih dva tjedna, možda i rjeđe (popipati zemlju i tek kad je suha zaliti) i nikako ostaviti vodu u podlošku. Prije cvatnje može se i malo prskati po lišću, a zalijevanje tokom toplih dana jednom tjedno.
Tokom rasta svakih 2 tjedna treba je prihraniti, no kad počne doba mirovanja, kad prestanu rasti listovi, negdje u srpnju prestati prihranjivati.
Nakon cvatnje potrebno je ukloniti cvjetne glavice kako biljka ne bi trošila snagu na sazrijevanje sjemenja, jer tada slijedeće godine neće cvjetati. Uz to uzgojem iz sjemena gube se karakteristike matične biljke, a do cvatnje treba proći 3 godine. Kada svi cvjetovi ocvatu i stapka se počne sušiti, odrežite je pri dnu.
Obično nakon cvatnje potjera mladice. One se mogu ostaviti da žive uz "mamu" pa će tako nakon nekoliko godina nastati veliki grm s puno lišća i cvjetova ili se mogu odvojiti od matične biljke. To treba učiniti kad mlada biljka ima barem 4 lista i kad se korijen razvio, jer inače se neće "primiti". Mladicu treba posaditi u mješavinu treseta i pjeska, a kasnije kad se oblikuje malo zadebljanje korijena u običnu mješavinu zemlje za lončanice. Dok su biljke mlade treba ih presaditi svake godine, a kasnije kad je biljka starija i u većem loncu samo mjenjajte površinski sloj zemlje. Voli inače biti u skučenom cvjetnom loncu pa uvijek presađujte u samo malo veći. To se radi nakon cvatnje.


- 12:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.03.2006., subota

Kućna sreća (lat. Soleirolia soleirolii, Helxine soleirolii)

kućna sreća To je mala, nježna biljka sa sitnim, okruglim listićima koja se veoma brzo razvija.
Treba je smjestiti na vrlo svijetlo mjesto no nikako ne bi smjela biti izložena direktnom suncu. Ne odgovara joj ni prevelika temperatira zraka tako da će teško opstati u jako grijanim prostorijama.
Kompost treba biti stalno vlažan no ne mokar pa izbjegavajte zadržavanje vode u podlošku.
Uvijek zalijevajte ispod lišća kako ga ne biste oštetili.
Jednom mjesečno prihranite je tekućim gnojivom za lisnte biljke, ali malo više razrjedite koncentrat.
Ne treba se presađivati, jer iako veoma brzo raste ima mali, plitak korijen koji sigurno neće ispuniti cijeli lonac.
Lijep grmolik oblik možete dobiti obrezivanjem vrhova stabljiki u rano proljeće, a te izboje možete koristiti kao reznice pomoću kojih ćete razmnožiti biljku. Jednostavno ih stavite u mješavinu treseta i pjeska i ubrzo će pustiti korijenčiće. Možete je razmnožiti i dijeljenjem korijena.

- 19:25 - Komentari (1) - Isprintaj - #

24.03.2006., petak

Vodenika, nedirak (lat. Impatiens)

vodenika Ova nježna brzorastuća biljka porijeklom je iz brdskih šuma istočne Afrike i Zanzibara. Impatiens znači nestrpliv, a to se odnosi na eksplozivno otvaranje zrelih plodova koji izbacuju sjemenke na sve strane.
Postoji mnogo hidrida, a svi imaju sukulentne stabljike i plosnate cvjetove sa po 5 latica koji mogu biti u velikom rasponu boja: bijela, roza, narančasta, razne nijanse crvene, ljubičaste te prošarane. Hibrid "Nova Gvineja" ima duguljaste listove koji mogu biti zeleni ili brončani, a cvjetovi su veći nego kod obične vrste "sultani".

Može se držati u loncima, sandučićima ili na gredici u vrtu u laganoj polusjeni. Traži dosta vlage no nemojte dozvoliti da voda ostaje u podlošku.
Tokom intenzivnog rasta (svibanj-rujan) svakih petnaest dana prihranite je tekućim gnojivom za cvjetnice.
Dolaskom hladnijih dana unesite je u kuću, stavite na svijetlo mjesto i malo zalijevajte tek toliko da se kompost potpuno ne posuši da ne bi došlo do propadanja stabljike. Mogu cvasti tokom cijele zime ako temperatura ne padne ispod 15 stupnjeva celzijevih.
Vodenika bolje cvjeta kada ima sputano korijenje pa je nemojte saditi u previlike lonce.
Sve vrste mogu se lako razmnožiti reznicama, a to se pogotovo preporuča za "Novu Gvineju" jer tako zadržava obilježja roditeljske biljke. Uzmite reznicu dugu 8-10 cm. u rano proljeće. U plitku posudu stavite komadić drvenog ugljena i do 2/3 napunite vodom. Pokrijte posudu celofanom ili najlonom, zavežite gumicom, probušite olovkom rupice i kroz njih stavite reznice u vodu. Kad se stvori korijenje presadite izdanke u male lonce.
Jednogodišnje vodenike koje se najčešće sade u vrtu (Impatiens walleriana) posijte u klijalište pa mlade biljke tek u svibnju presadite na željno mjesto u vrtu.

Ako se biljka izduži slobodno joj odrežite (pincirajte) vrhove izboja kako bi se potaknuo grmoliki rast.
Još neka imena: krna, marljiva lizica, lepi Jova, vodenica, iglica
Image Hosted by ImageShack.us
Hibrid Nova Gvineja

- 20:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.03.2006., četvrtak

Lisnati kaktus, epi (lat. Epiphyllum)

epi Ovaj omiljeni kaktus kao i većina potječe iz Meksika. Ima remenaste mesnate listove koji su pri dnu okrugli, a na rubovima nazubljeni. Cvijetovi se javljaju na izbojima koji su stari od dvije godine i više, a mogu biti bijeli, ružičasti i crveni. Postoje i dvobojne vrste koje u narodu zovu orhidejski kaktus.
Držite ga vani na svijetlom položaju no ne izložen jakom podnevnom suncu. Tokom rasta i cvjetanja potrebno mu je dosta vlage no kad prestane cvasti smanjite zalijevanje na jednom tjedno, a tokom zime veoma rijetko.
Tokom bujnog rasta (proljeće-ljeto) svakih petnaest dana zalijte ga vodom kojoj ste dodali tekuće gnojivo za kaktuse.
Kad temperature padnu ispod 5-6 stupnjeva unesite ga u kuću, stavite na svjetlo mjesto no neka prostorija ne bude jako grijana. Izboji koji izrastu tokom zime obično su tanki, okrugli i svijetliji i oni neće dati cvjetove pa ih je potrebno ukloniti.
Lako se zakorjenjuje reznicama listova. Nemojte ih stavljati u vodu nego ih zabodite u mješavinu pjeska i komposta.
Nikako nemojte dozvoliti da vam u podlošku ostaje voda jer tako počne propadati korijen, a i cijeli kaktus.

- 19:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.03.2006., srijeda

Hortenzija (lat. Hydrangea)

hortenzija Potječe iz Japana, a ime joj u prijevodu znači "ona koja srče vodu".
Hortenzija je grm s drvenstim stabljikama na kojima rastu nazubljeni ovalni listovi i veliki loptasti cvatovi koji mogu biti bijeli, ružičasti, raznih nijansa crvene boje te plavi ako se zalijeva vodom kojoj je dodana posebna tekućina koja je na bazi aluminijevog sulfata (može se nabaviti u vrtnim centrima). Cvate od lipnja pa do jeseni.
Posadite je u veći lonac ili u vrt, jer ona može izrasti u veliki razgranati grm. Uspjevati će na svim položajima no možda ju je bolje smjestiti u polusjenu, jer na jakom suncu trebati će joj puno vode.
Redovito je zalijevaje, ljeti svakodnevno, a zimi svakih tjedan dana i pazite da voda ne ostane u podlošku, a i prilikom presađivanja na dno lonca stavite zdrobljenu ciglu ili kamenčiće kako bi drenaža bila dobra.
Tokom rasta (od kada počnu tjerati listovi) potrebno ju je dva puta mjesečno prihraniti, a preporuča se gnojivo siromašno vapnom.
Nakon cvatnje potrebno je odrezati cvjetove i biljku podrezati. Treba se odrezati dio mlade stabljike (ona je zelenkasta i pjegava, a stara je drvenasta) na dva para listova, ako odrežete staru stabljiku izostati će na toj grani cvatnja u proljeće To učinite ako vam je biljka doista prevelika ili ako su joj slučajno izboji smrznuli. Tada je treba na proljeće jako podrezati i svakako ukloniti tanke i krive grančice.
Lako se zakorijenjuje vršnim reznicama ili dijelovima stabljike nakon orezivanja. Uzmite dio stabljike od desetak centimetara sa dva para lista i izbojem, otklonite doljni par listova i ubodite reznicu u mješavinu pjeska i treseta (ako nemate treset može i samo pjesak) tako da listovi budu pri zemlji. Držite na toplom i redovito zalijevajte no nemojte dopustiti da voda ostane u podlošku. Reznice uzete na proljeće cvjetati će već slijedeće godine.
U područjima s blažom klimom bez problema hortenzija može prezimiti na otvorenom, no u kontinentalnim krajevima trebalo bi je, kad joj lišće otpadne smjestiti u ne grijanu prostoriju, može i podrum.

- 16:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

21.03.2006., utorak

Ciperus, šilj, oštrica (lat. Cyperus)

Biljka koja je poznata širom cijelog svijeta, a jedan od srodnika ove biljke je i papirus. Budući da potječe iz močvarnih područja voli vodu tako da je jedini uvjet njezinog preživljavanja stalno mokro korijenje.
U narodu je negdje zovu i biljka kišobran zbog zrakastog zelenog lišća koje izrasta iz vrha stabljike. Javljaju se i mali smeđi klasasti cvjetovi. Može narasti do metar u visinu.
Treba je staviti na svijetlo mjesto, jer u sjeni će sporije rasti i izboji će biti manji i rjeđi. Možete je držati na otvorenom no početkom jeseni unesite je u kuću jer temperatura ne bi smjela biti ispod 10 stupnjeva C. Držite je daleko od izvora topline (radijator, peć).
U podlošku uvijek mora biti voda kako se korijenova bala ne bi isušila. Ako je bez vode ubrzo će listovi požutjeti.
Od travnja do rujna prihranite je svaka 2 tjedna tekućim gnojivom, a tokom mirovanja jednom mjesečno.
Nemojte je presađivati u prevelike lonce jer voli biti sputana.
Razmnožava se dijeljenjem korijena ili stabljikom. Odrežite stabljiku na čijem su vrhu cvjetovi ocvali, zatim odrežite listiće na polovinu njihove duljine i taj "kišobran" naopačke (tako da peteljka viri iz vode) potopite u vodu kojoj ste dodali grumenčić ugljena. Posudu s vodom i biljkom držite na svijetlom mjestu, a vodu mjenjajte svkih 5 dana. Mlade biljčice pojaviti će se pri bazi listova. Kad svaka dobije po 4-5 listića presadite u male lonce, zalijte, nemojte zaboraviti vodu u podlošku pa odrežite staru stabljiku.
Ako vam se desilo da je biljka tokom zime propala jer joj je bilo prehladno pokušajte je oživjeti na slijedeći način. Odrežite sasvim propale stabljike, stavite lonac da stoji u vodi i ako je na toplom biljka bi se trebala probuditi.

- 19:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

20.03.2006., ponedjeljak

Kristov trn (Euphorbia milli)

Domovina ove biljke je Madagaskar no veoma brzo se udomaćila zahvaljujući svojoj otpornosti. Uz to najčešće cvjeta od ranog proljeća pa sve do kasnog ljeta, crvenim ili žutim cvjetićima. Stabljika je sukulentna, prekrivena sitnim dlačicama, a u razmacima od 3-4 centimetra izrasta trnje, a između njega svijetlozeleni listići.
Treba joj puno svjetla, može izdržati i direktno sunce, suhi zrak, ali ne podnosi previše vode. Ljeti je normalno možete držati vani na balkonu ili ukopanu u vrtu, a na jesen početkom hladnijih dana unesite je u kuću. Po zimi može izdržati u prostoriji s centralnim grijanjem bez problema.
Mora se jako paziti na zalijevanje, pogotovo zimi kad miruje, zalijte je malo, tek jednom tjedno kako se korijenova bala ne bi u potpunosti isušila.
Veoma lako se razmnožava reznicama u proljeće. No nemojte ih uzeti od sasvim mlade stabljike, zbog opasnosti od gnjiljenja. Posadite ih u ravnomjernu mješavinu pjeska i zemlje, a nakon nekoliko tjedana, kad je reznica dobro zakorijenjena odrežite vrh (pincirajte) kako bi se počeli stvarati izboji sa strane i tako se polako formirao grm.
Kod presađivanja i uzimanja reznica koristite rukavice jer bijelo mlijeko koje izlazi iz biljke je otrovno.
Ako tokom zime otpadaju lisići, vjrojatno joj je hladno ili se pretjeralo s vodom. No ona veoma lako potjera nove izboje samo je pustite da se prosuši. Nemojte joj često mjenjati položaj jer i to može izazvati otpadanje listova.

- 20:20 - Komentari (2) - Isprintaj - #

19.03.2006., nedjelja

Monstera (lat. Monstera Deliciosa)

Ona ima velike tamnozelene listove koji su duboko urezani ili šuplji pri sredini. Traži puno mjesta jer može narasti do 3 metra, ali za to će joj trebati malo više vremena jer tokom godine izbaci 2-3 lista.
Možete je staviti na sjenovito mjesto, npr. u kut prostorije.
Potrebno joj je malo vode pa se tokom ljeta treba zaljevati svakih 5-6 dana a tokom zime 10-12 dana što uvelike ovisi od topline prostorije u kojoj se nalazi, ali i od veličine vaze. Možete je povremano prskati po lišću, a obavezno joj povremeno očistite listove vlažnom krpom ili spužvom pridržavajući ih s doljnje strane kako se ne bi oštetili. Ako želite da ima sjajne izražajne listove 3-4 puta na godinu upotrijebite laštilo za lišće. S njim nikako nemojte pretjerivati jer može trajno oštetiti listove.
Prihranite je jednom mjesečnom vodom u koju ste dodali tekuće gnojivo za lisnato sobno bilje.
Budući da je monstera u biti veliki puzavac kako bi lakše rasla stavite joj u vazu štap oko kojeg ćete je zavezati i tako poduprjeti u rastu. Stvara zračno korijenje koje joj u prirodi pomaže pri rastu. Nemojte rezati nego ga pokušajte usmjeriti da ide prema vazi kako bi se zakorijenilo i na taj način bilo ptporanj biljci.
Razmnožava se pomoću vršnih reznica u rano proljeće. Jednostavno odrežite vrh sa dva lista i stavite ga vodu dok ne pusti korijenčiće, a potom zasadite u zemlju. Matična biljka monstere će bez problema nastaviti svoj rast mada ste joj odrezali vrh.
Mladi listovi nisu urezani i nemaju rupe. Ako ne dobiju šupljine niti kad promjene boju u tamnozelenu znači da joj nedostaje svijetla i hrane.

- 14:18 - Komentari (4) - Isprintaj - #

18.03.2006., subota

Iberis, ognjica, snježak (lat. Iberis)

iberis Iberis je zahvalna trajnica (lat. Iberis sempervirens) koju možemo posaditi na mjesto koje oskudjeva bogatom zemljom. Traži sunčano mjesto, brzo se širi tako da u malo vremena dobijemo dekorativan pokrivač tla visine oko dvadesetak centimetara. Možemo je saditi i u kamenjaru. Cvjetovi su bijeli i veoma gusto raspoređeni pa svakako treba redovito otkidati uvenule cvjetove kako bi novi imali mjesta za razvoj. Cvate od svibnja do kolovoza. Lako se zakorijenjuje mladim, vršnim neprocvalim reznicama, najbolje početkom ljeta.
Postoji i jednogodišnji iberis (lat. Iberis umbellata). Njegovi cvjetovi mogu biti bijeli, ružičasti ili crveni. Isto jako brzo raste i bogato cvate pa ako ne volite isto cvijeće svake godine u svom vrtu ili kamenjaru, odlučite se za ovaj jednogodišnji. U rano proljeće možete posijati iberis direktno na mjesto gdje želite (rub gredice, uz stazu, u kamenjar...)te ga kasnije prorijedite na 20 centimetara kako bi se nesmetano mogao širiti ili pak malo kasnije (travanj) presadite biljke koje ste uzgojili u klijalištu ili kupili u rasadniku.

- 20:45 - Komentari (2) - Isprintaj - #

17.03.2006., petak

Ranunkul, žabnjak (lat. Ranunculus)

ranunkul Cvjetovi ranunkula mogu biti obični jednostruki ili dupli s mnoštvom latica poredanim u krug tako da ga u nekim krajevima nazivaju još i turban. Dupli, izražajni cvjetovi mogu biti u bijeloj, žutoj, narančastoj, crvenoj, ljubičastoj boji ili pak lagano nijansirani od ruba prema sredini, veličine oko 7 centimetara. Postoje varieteti koji su visoki oko tridesetak centimetara i oni se često koriste u cvjetnim aranžmanima te mali, niski od desetak centimetara koji su povoljni za uzgajanje u cvjetnom loncu ili kao rub gredice. Cvatu tokom cijelog proljeća, tjerajući po nekoliko cvjetova. Lišće im je rascijepljeno i veoma podsjeća na celer.
Treba ih saditi na sunčanom mjestu, na dubinu od desetak centimetara i razdaljinu od 20 centimetara te im osigurati dovoljno vlage. Gomolj se preporuča izvaditi na jesen, (kad listovi požute) kako ne bi smrznuo i spremiti u pjesak ili treset na suho mjesto zaštićeno od mraza. Posadite ga ponovo početkom proljeća. Prije sadnje gomolj namočite u vodi na nekoliko sati kako bi se "probudio" i lakše proklijao kada ga stavite u zemlju.

- 19:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.03.2006., srijeda

Medinila (lat. Medinilla magnifica)

Foto cvijet me zamolila da nešto napišem o ovoj biljci. Iskreno nemam osobnog iskustva s njom, a napisala sam nekoliko savjeta koje sam našla u knjizi o cvijeću.
Prekrasna biljka što je vidljivo i iz naziva (magnifica) koja potječe iz tropskih krajeva točnije sa Filipina. U svom prirodnom staništu, prašumi, raste kao visok grm s velikim kožnatim listovima velikim i do tridesetak centimetara. Iz zaperaka listova izrastaju veliki grozdasti cvjetovi. Prirodno doba cvatnje je u periodu od ožujka do kolovoza.
Tokom cvatnje može vam biti gost u kući no ona je najsretnija u stakleniku ili tropskom prozoru. treba je smjestiti na svijetlo mjesto, bez direktnog sunca i pružiti joj puno prostora.
Od ožujka do kolovoza temperatura treba biti 20, 22 stupnja pa na više, treba obilno zalijevati mlakom, omekšalom vodom, osigurati visoku vlagu zraka i obilno gnojiti gnojivom bez vapna.
Ako vam preživi do jeseni, od listopada do veljače joj treba osigurati mirovanje na 15-17 stupnjeva, štedljivo zalijevati i ne gnojiti dok se ne pokažu cvjetni pupovi.
Treba je presaditi rano u proljeće. Obrezati do starog drva svake dvije godine.
Zbog suhog zraka napadaju je štetnici i zaostaje u rastu.
Slika posuđena s neta, a prikazuje medinilu koja se još nije potpuno rascvala

- 22:04 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Neven (lat. Calendula)

Vesela biljka visine od 30-50 centimetara (ovisno o vrsti) koja ima cvjetove u raznim tonovima žute i narančaste boje, a mogu imati samo dva reda latica ili mogu imati puni cvijet koji podsjeća na krizantemu. Stabljika i listovi prekriveni su sitnim dlačicama.
Veoma je lagana za uzgajanje. Može se posijati u travnju direktno na mjesto u vrtu gdje želimo. Najbolje na sunčanom položaju ili u laganoj sjeni. Kad biljčice niknu i izrastu im dva para listova prorijedite ih na oko dvadesetak centimetara kako bi imale dovoljno mjesta za rast. Da bi biljke dobile ljepši grmolik oblik, mlade izboje otkinite. Neven možete koristiti i kao rezano cvijeće za vazu, a tada prije stavljanja u vodu otklonite doljnje listove.

To je biljka čija ljekovitost je već dugo poznata, a nekada se koristila i kao začin. Trebala bi naći svoje mjesto u svakom vrtu, jer svojim mirisom odbija puževe i neke druge štetočine.

- 20:42 - Komentari (1) - Isprintaj - #

14.03.2006., utorak

Potočnica (lat. Myosotis)

To je nježna biljka koja se sadi na rubu gredice ili između tulipana ili nekih drugih visokih biljaka kako bi pokrila tlo između njih. Ima jezičaste listove poslagane u rozetu iz koje izviruje cvjetna stapka sa sitnim cvjetićima koji mogu biti u bijeloj, rozoj ili plavoj boji. Cvate tokom cijelog proljeća, dok ne počnu velike vrućine.
Najbolje uspjevana na sunčanom mjestu ili laganoj sjeni, a treba se paziti da ima dovoljno vlage.
Ona je dvogodišnja biljka pa ju je najbolje posijati u svibnju ili lipnju i na jesen presaditi na mjesto gdje želimo, na razmak od otprilike dvadesetak centimetara. Otkidajte ocvale cvjetove kako bi što duže produžili period cvatnje. Ako je sadite u sandučiće ili lonce bolje ju je posadite tek na proljeće kako bi bili sigurni da vam mlada biljka neće smrznuti.

- 19:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

13.03.2006., ponedjeljak

Bergenija (lat. Bergenia)

Ovu biljku u nekim krajevima zovu i slonovo uho zbog njezinih velikih, kožastih listova svijetlozelene boje koji tokom zime pocrvene. Početkom proljeća pojavljuju se grozdasti cvatovi sa mnoštvom cvjetića, a mogu biti bijeli, rozi, crveni ili ljubičasti. Cijela biljka visoka je oko tridesetak centimetara.
Najčešće se sadi u vrtu kao pokrivač tla ili za rub gredice, a može rasti na bilo kojem položaju čak u sjeni stabala ili grmova. Isto tako zemlja ne mora biti kvalitetna, jedino je važno da je dobro drenirana zbog vlage.
Razmnožava se dijeljenjem grumenja na jesen. To radite otprilike svake treće godine kako bi biljku prorijedili i na neki način ojačali. Pazite da zemlja nije mokra, nježno, najbolje vilama izvadite biljku, otresite višak zemlje i tada rukama odvojite mlade biljke pazeći da svaki ima dio korijena i listova. Posadite mlade biljke na oko 40 cm razmaka i dobro ih zalijte.

- 21:32 - Komentari (1) - Isprintaj - #

12.03.2006., nedjelja

Tratinčica, belis (lat.Bellis)

bellis,tratincica Običnu tratinčicu ili krasuljak možemo naći na livadama i travnjacima kao samoniklu. Iz te male biljčice nastalo je križanjem mnogo novih kultivara koji se mogu saditi u vrt, na rub gredice ili pak u sandučiće na prozore i balkone. Cvjetne glavice su u bijeloj, ružičastoj i crvenoj boji, a postoje one koje su sasvim ispunjene kao loptice ili one kojima se ipak nazire žuta sredina. Normalno dolaskom velikih vrućina prestaje cvatnja, ali slijedećeg proljeće obavezno se ponovo javljaju veseli cvjetići, jer to je trajnica. Voli sunčano mjesto tako da na to obratite pažnju prilikom sadnje.
Visina biljke kreće se od 10-15 centimetara, a potrebno ih je posaditi na razmak od petnaestak centimetara. Razmnožava se dijeljenjem biljke u proljeće ili sijanjem. Budući da je tratinčica dvogodišnja vrsta biljke po načinu sijanja trebalo bi je posijati negdje u svibnju kad prestane opasnost od mrazova kako bi cvala slijedeće proljeće. Ako je sijete na jesen vjerojatno vam neće cvasti već to proljeće no ponekad kod dvogodišnjih biljaka puno toga ovisi o tome kakve su vremenske prilike u kraju gdje se uzgajaju.
U svakom slučaju u vrtnim centrima ima veliki izbor belisa, a cijena nije pretjerana pa je možda to jedan od sigurnijih načina, jer biljke su već zakorijenjene i oblikovane u grmiće s mnoštvom pupoljka i cvjetova. Kad kupujete pripazite da su biljke zdrave, bez mrlja na lišću, da su cvjetne glavice i pupoljci čvrsti, a na mlohavi i sivi od previše vlage. Kad presađujete biljke u cvatu nastojte što manje uznemiriti korijen. Napravite rupu u zemlji gdje ćete posaditi biljku, lagano stisnite lončić u kojem se nalazi biljka, obuhvatite cijelu biljku što bliže zemlji, izvucite je i stavite u rupu pa zatrpajte zemljom. Nakon toga biljku dobro zalijte.
Evo još nešto zanimljivo:
Neki vole mlade listove samonikle tratinčice jesti na salatu, a u nekim djelovima priobalja zeleni, mladi pupoljci se mariniraju i koriste kao začin umjesto kapara.

- 12:47 - Komentari (1) - Isprintaj - #

10.03.2006., petak

Šafran, mrazovac (lat. Crocus)

Vjesnik proljeća čiji cvijet naliči čaši za vino možemo naći samoniklog na livadama ili zaseđenog u vrtovima na rubu gredica. Uzgojenih vrsta ima u raznim bojama, čak i šarenih, dok su samonikli bijeli, žuti i ljubičasti. Cijela biljka visoka je oko desetak centimetara i ima uske remenaste listove koji nastavljaju s rastom i kad cvjetovi uvenu. Voli rasti na sunčanom mjestu ili tek u laganoj sjeni na tlu koje je dobro drenirano. Lukovice teba posaditi u listopadu na oko 7 centimetara dubine, a razmak 10-15 centimetara kako bi se lukovice mogle dalje širiti. Lukovice ne morate vaditi iz zemlje, a ako ih želite razmnožiti podijelite ih u jesen i ponovo posadite.
Postoji biljka koja cvate u jesen i jako nalikuje šafranu, ima malo veće cvjetove koji se javljaju bez lišća, a tek na proljeće izrastu listovi bez cvjetova. To je tzv. jesenski šafran (lat. Colchicun). Njega je potrebno posaditi u kolovozu ili rujnu, a ostalo je isto kao i kod proljetnog šafrana.

- 21:04 - Komentari (4) - Isprintaj - #

08.03.2006., srijeda

Tulipan, lala (lat. Tulipa)

Tulipan je lukovičasta biljka koja dolazi iz Male Azije gdje je bio poznat već prije 1000 godina. Unazad 400 godina u Nizozemsku su donešeni prvi tulipani i od tada počinje njihov veliki uzgoj. Uz to nizozemski botaničari su nastavili sa križanjima tako da ih je danas poznato preko 4000 vrsta.
Cvjetovi mogu biti jednostruki ili puni, nazubljeni, dvobojni, jednobojni, a boje su im zaista raznolike u rasponu od bijele pa do sasvim tamnih...
Najbolje ga je posaditi na sunčano mjesto, a mora se pripaziti da tlo bude dobro denirano, jer ako je previše vlažno lukovice neće izržati i početi će trunuti. Sadi se u listopadu ili studenom (tako da se do dolaska jakih mrazova ukorijeni) na dubinu od 12-20 centimetara što zavisi od veličine lukovice. Isto tako razmak bi trebao biti od 10-15 centimetara. Kad tulipan ocvate preporuča se odrezat cvjetnu stapku kako se ne bi crpila hrana za sazrijevanje sjemana, a listove treba svakako ostaviti dok potpuno ne požute i uvenu kako bi lukovica sakupila dovoljno hrane za slijedeću cvatnju. Tada se preporuča izvaditi lukovice i pohraniti ih na suho i hladno mjesto.
Želite li uzgojiti tulipan u kući moraju se kupiti posebne lukovice koje su tretirane za uzgoj u kući. Posadite ih u cvjetni lonac i sasvim prekrijte zemljom, držite na što hladnijem mjestu, a kad počnu tjerati izboje prekrijte biljku papirnatim škartocem ili novinama kako ne bi dobivala previše svijetla i tako se jako izdužila. Nemojte puno zalijevati. Kad počne tjerati cvijet uklonite papir i sad možete prebaciti tulipan i na toplije. Kad ocvate nastavite s njegom dok listovi ne uvenu, a slijedeće godine tu lukovicu posadite u vrt, jer u kući vam neće cvasti.

Tulipane možemo kupiti i kao rezano cvijeće za vaze, a da bi se što duže održali sviježi evo nekoliko sitnica. Cvjetne stapke odrežite ravnim oštrim rezom, vazu samo do pola napunite vodom, držite na hladnom mjestu, barem tokom noći.

Nekoliko zanimljivosti o uzgajanju tulipana u Nizozemskoj pročitajte ovdje

- 19:21 - Komentari (5) - Isprintaj - #

03.03.2006., petak

Narcis, sunovrat (lat. Narcissus)

Cvijet narcis dobio je ime po grčkom junaku Narcisu koji je toliko bio očaran svojom ljepotom da je gledao u svoj odraz na vodi tako dugo dok nije umro. Na tom mjestu izrastao je cvijet kojeg su nazvali po njemu.
To je popularna proljetna lukovičasta biljka koja je najlakša za uzgoj. Lukovice je potrebno posaditi u zemlju krajem kolovoza ili početkom rujna na mjesto gdje ima dovoljno sunca ili u laganoj polusjeni. Sadite ih na dubinu od otprilike 10-15 centimetara, zavisno od debljine same lukovice. Uobičajeno je da se lukovice sade na dubinu koja odgovara dvostrukom obujmu lukovice. Neka tlo bude bogato humusom, a ako uptrebljavate stajnjak neka bude zreo tj. odležan i u maloj količini.
Nakon cvatnje ostavite listove da se prirodno osuše, nemojte ih rezati ili vezati u čvor kako bi ubrzali njihovo uvenuće.
Sve vrste narcisa mogu bez problema ostati u zemlji i prezimiti, osim vrste (lat.) Tazzeta koja je više namjenjena uzgoju u kući.


komentari prekopirani iz arhive

- 20:01 - Komentari (1) - Isprintaj - #

02.03.2006., četvrtak

Zumbul (lat. Hyacinthus)

To je lukovičasta biljka koju vjerujem svi poznajete. Potječe iz Male Azije, a poznata je u Evropi još od 16. stoljeća. Razlikuju se dvije osnovne vrste: rimski zumbul (lat. Hyacinthus orientalis albulus) koji ima rjeđe raspoređene cvjetove na stapki, ima intenzivniji miris i može bit u bijeloj, ružičastoj i plavo-ljubičstoj boji te holandski zumbul (lat. H.orientalis) koji ima gusto zbijene cvjetove i može biti u bijeloj, krem, rozoj, crvenoj, ljubičastoj boji.
Sadi se najčešće u vrt, tokom jeseni. Treba je staviti na dubinu od oko 15 centimetara. Prilikom sadnje lukovica pazite da vam lijepo legnu, čvrsto ih utisnite u zemlju kako ne bi ostao zrak ispod lukovice koji kasnije može uzrokovati truljenje. Razmak između lukovica bi trebao biti od 15-20 centimetara. Posadite ih na sunčanom mjestu i neka tlo bude bogato odležanim kompostom ili tresetom.
Kad doba cvatnje završi i lišće prirodno uvene (nemojte ga rezati prije jer kroz lišće se lukovica hrani) najbolje je lukovice izvaditi i pohraniti na suho, hladno i mračno mjesto. Bilo bi najbolje, ako ste u mogućnosti ukoptai ih u suhi treset ili pjesak. Ako lukovica ostane na svom mjestu u vrtu, u zemlji neće smrznuti, ali slijedeće godine joj cvjetovi neće biti toliko bogati.

Postoje i lukovice koje su specijalno tretirane kako bi cvale u zatvorenom prostoru. Ima ih već posađenih koje se prodaju u trgovačkim centrima, a ako kupite lukovicu i sami sadite, treba je posaditi tako da joj vrh 1-2 centimetra viri iz zemlje. Treba je držati na svijetlom mjestu i po mogućnosti na hladnom kako bi se cvatnja produžila. Umjereno zalijevati i ne dozvoliti da se kompost potpuno osuši. Nažalost takve lukovice neće htjeti ponovo cvasti slijedeće godine u kući, jer su one posebno tretirane pa ih onda najbolje na jesen posadite u vrtu.

Općenito kada kupujete lukovice pazite da su tvrde te da nisu nagnječene ili nekako drugačije oštećene.

komentari prekopirani iz arhive


- 10:01 - Komentari (4) - Isprintaj - #

01.03.2006., srijeda

Mjesec i biljke - Mjesečev kalendar za ožujak

Uskoro s toplijim danima poželjeti ćemo zasaditi ili posijati biljke koje će nam krasiti prozore, balkone i vrtove. postoji staro vjerovanje koje je vezano uz Mjesec i njegove mjene pa evo nekoliko savjeta koje zaista nije na odmet znati. Probajte, možda vam ove godinje biljke budu ljepše ako ćete se pridržavati mjesečevog kalendara.

Image Hosted by ImageShack.us

Pojašnjenje uz sliku

*kada je mjesec u zemljanom danu (Bik, Djevica, Jarac) to su dani korijenja
*kada je mjesec u zračnom danu (Blizanci, Vaga, Vodenjak) to su dani cvijeta
*kada je mjesec u vatrenom danu (Ovan, Lav, Jarac) to su dani ploda
*kada je mjesec u vodenom danu (Rak, Škorpion, Ribe) to su dani lišća

Sadnja i presađivanje sobnih i balkonskih biljaka:

*nepovoljno - mlađak
*malo povoljnije - u dane padajućeg Mjeseca u vatrene dane (Ovan, Lav, Strijelac)
*najpovoljnije - rastući Mjesec i u dane Djevice

Zalijevanje sobnih i balkonskih biljaka:

*nepovoljno zračni dani (Blizanci, Vaga, Vodenjak), ako je moguće izbjegavati jer se tada štetnici brzo šire
*povoljno kad Mjesec pada jer tada korijenje bolje upija vodu
*najpovoljnije, ako je ikako moguće u vodene dane (Rak, Škorpija, Ribe)

Još nekoliko savjeta:

*povoljni dani za sjetvu i sadnju su zračni dani (Blizanci, Vaga, Vodenjak)
*za cvijeće koje raste u vis povoljni prvi dani prve četvrti
*za prihranjivanje i malčiranje povoljan je padajući Mjesec u zračne dane
*cijepljenje rastući Mjesec u zračnom znaku pogotovo Vaga

Mjesečev kalendar za ožujak 2006.

01.03. u 10:20 Mjesec u Ovnu
03.03. u 11:23 Mjesec u Biku
05.03. u 15:39 Mjesec u Blizancima
06.03. u 21:17 prva četvrt
07.03. u 23:39 Mjesec u Raku
10.03. u 10:43 Mjesec u Lavu
12.03. u 23:25 Mjesec u Djevici
15.03. u 00:37 uštap
15.03. u 12:14 Mjesec u Vagi
18.03. u 00:00 Mjesec u Škorpiji
20.03. u 09:44 Mjesec u Strijelcu
22.03. u 16:37 Mjesec u Jarcu
22.03. u 20:12 zadnja četvrt
24.03. u 20:22 Mjesec u Vodenjaku
26.03. u 22:34 Mjesec u Ribama
28.03. u 22:32 Mjesec u Ovnu
29.03. u 12:16 mlađak
30.03. u 23.02 Mjesec u Biku

- 00:12 - Komentari (5) - Isprintaj - #

< ožujak, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Srpanj 2008 (1)
Studeni 2007 (2)
Listopad 2007 (2)
Kolovoz 2007 (1)
Lipanj 2007 (1)
Ožujak 2007 (3)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (1)
Prosinac 2006 (3)
Studeni 2006 (1)
Listopad 2006 (4)
Rujan 2006 (4)
Kolovoz 2006 (6)
Srpanj 2006 (11)
Lipanj 2006 (3)
Svibanj 2006 (7)
Travanj 2006 (14)
Ožujak 2006 (22)
Veljača 2006 (18)
Siječanj 2006 (19)
Prosinac 2005 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

www.flickr.com
This is a Flickr badge showing public photos from cvjetak. Make your own badge here.
O cvijeću i ostalom ukrasnom bilju


molim Vas ako imate pitanje postavite ga ispod zadnjeg objavljenog posta

a on se nalazi ovdje "klik" :)



I am a
Sunflower


What Flower
Are You?




možda neki savjet pomogne ....
da vam cvijeće ne izgleda ovako....Image Hosted by ImageShack.us



OD 02.01.2006.

Free Site Counters


Image Hosted by ImageShack.us

nekoliko savjeta za tzv. sobne biljke

*nemojte pretjerati u zalijevanju, mnoge će biljke lakše podnjeti sušu nego preveliku količinu vode jer korijen počne gnjiliti
*15 minuta nakon zalijevanja odlijte višak vode iz podloška
*ne stavljajte ih na propuh
*izbjegavajte jako podnevno sunce koje prži kroz staklo
*kad prihranjujte pazite da ne prekoračite omjer koji je napisan u upotrebi jer od prevelike količine gnojiva biljka jednostavno "izgori"
*ako upotrebljavate insekticide rukujte s njima krajnje oprezno

savjeti o Mjesečevom kalendaru

CURRENT MOON
moon phases



neki znaju, a neki ne...

*mladi Mjesec - mlađak - crni krug
*prva četvrt - srp na desnoj strani
*pun Mjesec - uštap - bijeli krug
*zadnja četvrt - srp na lijevoj strani


*najpovoljniji dani za sijanje su četvrti i peti dan prije uštapa
*presađivanje, obrezivanje, prorjeđivanje se radi kad Mjesec pada
*općenito sve što raste i razvija se treba raditi dok Mjesec raste, a ono što se mora zaustaviti radi se kad Mjesec pada

Svibanj 2008.

02.05. u 12:52 Mjesec u Ovnu
04.05. u 13:59 Mjesec u Biku
05.05. u 14:19 Mlađak
06.05. u 13:18 Mjesec u Blizancima
08.05. u 13:03 Mjesec u Raku
10.05. u 15:11 Mjesec u Lavu
12.05. u 05:48 Prva četvrt
12.05. u 20:49 Mjesec u Djevici
15.05. u 05:47 Mjesec u Vagi
17.05. u 17:00 Mjesec u Škorpiji
20.05. u 04:12 pun Mjesec/Uštap
20.05. u 05:20 Mjesec u Strijelcu
22.05. u 17:56 Mjesec u Jarcu
25.05. u 05:53 Mjesec u Vodenjaku
27.05. u 15:39 Mjesec u Ribi
28.05. u 04:58 zadnja četvrt
29.05. u 21:54 Mjesec u Ovnu

Lipanj 2008.

01.06. u 00:20 Mjesec u Biku
03.06. u 00:07 Mjesec u Blizancima
03.06. u 21:24 Mlađak
04.06. u 23:17 Mjesec u Raku
07.06. u 00:01 Mjesec u Lavu
09.06. u 04:02 Mjesec u Djevici
10.06. u 17:05 prva četvrt
11.06. u 11:56 Mjesec u Vagi
13.06. u 22:54 Mjesec u Škorpiji
16.06. u 11:21 Mjesec u Strijelcu
18.06. u 19:32 pun Mjesec/Uštap
18.06. u 23:53 Mjesec u Jarcu
21.06. u 11:35 Mjesec u Vodenjaku
23.06. u 21:33 Mjesec u Ribi
26.06. u 04:50 Mjesec u Ovnu
26.06. u 14:11 zadnja četvrt
28.06. u 08:51 Mjesec u Biku
30.06 u 10:04 Mjesec u Blizancima

Rijeka
The WeatherPixie











Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se